Italija je i dalje jedan od najvećih uvoznika francuskog krompira, odmah iza Španije. Ovaj članak istražuje pokretačke faktore koji stoje iza sve većeg uvoza Italije iz Francuske, naglašavajući proizvodne trendove, promjene potrošnje i strateške uvide na tržište.
Francuska je 2024. godine potvrdila svoju poziciju vodećeg svjetskog izvoznika krompira, proizvodeći približno 7.5 miliona tona, što je značajno povećanje uzrokovano povećanjem površina i poboljšanim prinosima u rasponu od 40 do 50 tona po hektaru. Prema Francesca Barbieri iz Zanarini Agromarketing and Consulting, raznovrsne francuske sorte krompira, geografske prednosti i konstantan kvalitet podstiču njenu konkurentsku izvoznu snagu.
Oslanjanje Italije na francuski krompir nastaje prvenstveno zbog sve veće sklonosti potrošača prema proizvodima od prerađenog krompira. Zaista, u 2023. godini potrošnja smrznutog krompira u Italiji dostigla je 110,500 tona, što je za 8% više u odnosu na 2022. Odražavajući šire evropske trendove, proizvodi od prerađenog krompira sve više zasjenjuju potrošnju svježeg krompira.
Region uzgajivača krompira u severozapadnoj Evropi (NEPG), koji obuhvata Belgiju, Nemačku, Francusku i Holandiju, proizveo je 24.7 miliona tona 2024. godine, što predstavlja povećanje od 6.9% u odnosu na prethodnu godinu. Ova uzlazna putanja prvenstveno služi tržištu industrijskog krompira, utičući na odluke proizvođača da uzgajaju sorte koje su pogodne za preradu, a ne za svežu potrošnju.
Međutim, rastući troškovi proizvodnje, uticaji klimatskih promjena i smanjena dostupnost sjemenskog krumpira zbog vremenskih nepogoda stvorili su značajne izazove. Konkretno, obilne padavine su ozbiljno uticale na prinos i kvalitet sjemenskog krompira, što je dovelo do značajnih gubitaka. Štaviše, evropske proizvodne površine su se nedavno smanjile za oko 11,000 hektara, pojačavajući pritisak na lance snabdevanja.
Kako se predviđa da će potražnja za industrijskim krompirom porasti za 70% do 2030. godine, mnogi uzgajivači nalaze veću stabilnost, uprkos relativno skromnoj profitabilnosti, u ugovorima o preradi koji nude zagarantovane količine. Industrija prerađenog krompira stoga privlači proizvođače zbog svoje otpornosti na fitosanitarne izazove i dosljedne produktivnosti.
Poljoprivredna potrošnja Italije nastavlja da raste, iako skromno (0.9% u 2024. nakon porasta od 8.1% u 2023.). Potrošnja na povrće, uključujući krompir, porasla je za 2.2%, podržana većim obimom otkupa i stabilnim cijenama. Kanali distribucije velikih razmjera dominiraju prodajom krompira, iako diskontne kuće osvajaju tržišni udio na račun tradicionalnih maloprodajnih kanala.
Francesca Barbieri naglašava potrebu za čvrstim, pouzdanim lancima opskrbe između francuskih proizvođača i talijanskih uvoznika, naglašavajući rastući profesionalizam i svijest o tržištu među uzgajivačima krompira. Uspostavljanje stabilnih i kvalitetno fokusiranih lanaca nabavke bit će ključno za održivi rast i otpornost tržišta u narednim godinama.